Istorijat

Humanitarno udruženje žena „Duga“ nastalo je početkom 1992. godine u vrijeme velikih ratnih stradanja kada su u Banjaluku, dnevno pristizale desetine hiljada izbjeglica iz bivših jugoslovenskih republika: Slovenije, Hrvatske, srednje Bosne i dijela Hercegovine. Banjaluka je u to vrijeme bila jedino utočište izbjeglicama srpske nacionalnosti. Život u gradu se odvijao na nivou ratnih štabova, institucije sistema nisu funkcionisale, hranu i smještaj su organizovali Crveni krst i štabovi za izbjeglice. 

Na inicijativu Galine Marjanović i njenih prijateljica Smilje Stević, Zore Dragičević, Mire Zvonar i drugih, grupa od 30 žena, Banjalučanki, humanista, obilazile su one koje su bile na ulicama ili smještene u školama i sportskim halama, bolnicama, u privatnim kućama i shvatile su da u tom opštem haosu niko ne brine o čovjeku i njegovom psihičkom stanju, odnosno o traumi koju preživljava. Hrana je bila obezbijeđena, ali individualan pristup je bio neophodan. To je podrazumijevalo svakodnevni razgovor sa izbjeglicama i procjenu najteže traumatizovanih osoba i njihovih najhitnijih potreba, odnosno smještaj u bolnice, obezbjeđivanje lijekova, osnovnih odjevnih predmeta i svakodnevne posjete članica  Duge.

Ubrzo se osnivačicama pridružio sve veći broj građana i pokazala se potreba da se hitno organizuje jedno udruženje koje ima svoj plan i program i koje bi okupilo sve one koji su spremni da pomognu. Od kraja 1992. godine udruženje je profunkcionisalo kao inicijativni odbor budućeg HUŽ „Duga“.  Osnovni program je psihosocijalni, koji je imao za cilj psihičko i duhovno jačanje žena i njihovih porodica i očuvanje njihovog psihosomatskog  zdravlja.

Rad članica se odvijao kroz četiri cjeline: grupa za pomoć u izbjegličkim centrima i organizovanje radionica za izradu ručnih radova uz druženje i razgovor, grupa za njegovanje i obilazak bolesnih i ranjenih u bolnicama i grupa za kućne posjete koja je posebno pomagala, osim izbjeglicama, ženama i djeci domicilnog stanovništva drugih nacionalnosti i stručni tim, psiholozi,socijalni radnici, defektolog, ljekari, pravnici ,koji su u  iznajmljenim prostorijama Duge davali besplatne stručne usluge svim korisnicima.

Sav taj rad je organizovan samostalno, bez pomoći međunarodne zajednice srpskoj strani zbog ranije uvedenih sankcija. Jedino je u tom periodu pomagalo udruženje Srba iz Minhena „Krajina“, odnosno porodica Nišić i njihova prijateljica Hajdi Heht.

Poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995.godine, formiraju se zvanične državne institucije, Republika Srpska dobija međunarodno priznanje kao entitet BiH, mijenja se društveni sistem, dolaze međunarodne humanitarne organizacije, novinarske ekipe i specijalni predstavnik za ljudska prava Elizabet Ren. Tom prilikom su iznijete činjenice o najtežim oblicima kršenja ljudskih prava i istinu o stradanju civila i ratnim traumama žena i djece srpske nacionalnosti iz grupe izbjeglica i ratnim zločinima koji su nad njima vršeni. Društvo je iscrpljeno ratom i ljudi se suočavaju sa problemima opstanka, zapošljavanja, prevazilaženja traumatskih stanja i drugo.

  • HUŽ „Duga“ dobija zvaničnu registraciju i prostorije za rad od grada u kojima organizuje:
  • Etnoradionicu Duga – radna rehabilitacija kroz izradu tradicionalnih ručnih radova sa motivima i tehnikama izrade karakterističnim za krajeve iz kojih su žene izbjegle i prenošenje znanja na druge korisnice i članice ,
  • Savjetovalište Duga, razgovor i savjeti sa stručnjacima,prikupljanje i podjela  humanitarne pomoći,

Klub Duga koji je namijenjen za kulturne i edukativne sadržaje, izložbe, revije, etnovečeri, seminare, druženja, skupštine.

U Dugu svakodnevno pristižu desetine žena svih nacionalnosti izražavajući potrebu da koriste ove programe.

Dolaskom stranih međunarodnih organizacija naše  članice se edukuju za nova znanja iz oblasti upravljanja nevladinim organizacijama, pisanja projekata, liderstva, traženje sredstava kroz fondove, traumatskog  i postraumatskog stanja, nasilja u porodici, ženskih prava i drugo.

U ovom periodu slijedi realizacija velikog broja projekata od kojih najznačajniji bili projekti finansirani od sljedećih organizacija za pomoć programu radne rehabilitacije, doniranju hrane i sredstava za rad (mašine,vuna,platno, ručni razboj za tkanje), plaćanju stručnjaka, sanaciji objekata, pomoć povratnicima i drugo: Oxfam, Care International, World Food Program WFP, IOCC, SFOR, Women’s Schelters Minhen, Soroptimist Rosendal, manastir Agias Triados Atina, princeza Margarita fon Baden,…

Takođe, Dugu obilazi i veliki broj stranih građana, supruga ambasadora, značajnih ličnosti iz političkog i kulturnog života, kraljevske porodice, mediji, kako domaći tako i strani, što je Dugi donijela javnu zastupljenost. U ovom periodu razne usluge i pomoć je dobilo više od 100 hiljada lica uz posebnu zaslugu velikog broja članica-volonterki na čelu sa  osnivačicom udruženja Galinom Marjanović koje su nesebično i požrtvovano od sebe  dale, osim ljubavi i saosjećanja više od stotinu hiljada volonterskih sati.

Poslijeratne traume i velika ekonomska iscrpljenost društva većinu građana doveli su u stanje socijalne nesigurnosti, nezaposlenosti i siromaštva.

Prateći potrebe korisnika, „Duga“ je prilagođavala i dopunjavala svoje programe, te obogaćivala sadržaje svoga rada, primjenjujući model zasnovan na principima duhovnog i ekonomskog osnaživanje žena i njihovih porodica kroz rad, učenje i druženje.

Žene žrtve rata i druge u stanju socijalne potrebe, uključuju se u „Dugine“ programe radne rehabilitacije, edukacije i psihosocijalne podrške. Ovakav program doprinosi i jačanju mentalnog zdravlja žene i njenom ekonomskom oporavku.

Duga je samo u prvih deset godina rada pomogla oko 130000 evidentiranih lica za šta je dobila i Plaketu grada za humanost 2011. godine. Svoje humanitarne aktivnosti  nastavila je sve do danas što se može vidjeti iz redovnih godišnjih izvještaja koje usvaja Skupština. Važno je napomenuti da je cjelokupan rad Duge zasnovan na dobrovoljnom humanitaranom radu njenih članica što je i održalo Dugu, koja je postala autentična i snažna humanitarna organizacija.

Iako je prošao dug period društveno političke prilike u Republici Srpskoj/BiH su kompleksne, prije svega je velika nezaposlenost i  evidentna ekonomska kriza koje dovode do ekonomske nestabilnosti,siromaštva, neispunjavanja adekvatnih očekivanja mladih što dovodi do nezadovoljstva, depresivnih raspoloženja, napuštanja ovih prostora od strane mladih ljudi. Sve su to razlozi da je i dalje neophodan rad humanitarnih i drugih nevladinih organizacija sa ciljem pomaganja državi i njenim institucijama u prevazilaženju svih ovih problema sa kojima se suočavaju, s tim više jer su međunarodne organizacije manje više napustile ovo područje, a međunarodna zajednica od države očekuje što veću saradnju sa nevladinim organizacijama u cilju ulaska u EU.

Radna rehabilitacija je program koji je ostao isti samo su se društvene okolnosti promijenile. Posljednjih nekoliko godina vlada velika zainteresovanost za obuke izrade rukotvorina tradicionalnim tehnikama, koju je pohađao veliki broj djevojaka i žena, što je posebno priznanje za Dugu.

Kao što je već rečeno, Duga teži da prenese što više znanja na mlade ljude. U tu svrhu osnovan je Klub  Mladih Duga  koji čine djevojke od kojih su neke još iz dječijih i tinejdžerskih dana bili vezane i angažovane u raznim Duginim aktivnostima. Zvanično je registrovan pri Statutu, sa ciljem da podrži cjelokupan rad Duge i da na njene stabilne temelje dogradi nove ideje, od humanitarnih aktivnosti do intelektualnih usluga i sposobnosti, a Duga im vraća pružajući im mogućnost sticanja novih  znanja kroz razne seminare i predavanja  o savremenim i aktuelnim temama današnjeg doba  za šta kao priznanje za steknuta znanja dobijaju diplome i sertifikate,  koje mogu koristiti u razne lične svrhe. Broji ukupno 17 članica.

U kreiranju boljeg života i svakodnevnice aktivno sarađujemo sa državnim institucijama, a posebno izdvajamo saradnje sa Administrativnom službom grada Banjaluka, Centrom za socijalni rad Banjaluka, Centrom za mentalno zdravlje, Muzejom Republike Srpske, Turističkom organizacijom Republike Srpske, Turističkom organizacijom grada Banjaluka, Privrednom komorom Banjaluka Gender centrom Vlade RS, te bogatu saradnja sa srodnim udruženjima: Udružene žene, Žene to mogu i članstvo u nekoliko ženskih mreža.

Pored velikog broja kurseva, radionica i drugih edukacija koje pružamo, Duga svojoj sredini doprinosi kroz izlaganje rukotvorina u svojoj Etno galeriji koja je atraktivna i autentična mikrolokacija otvorena prema građanima i turistima. Na taj način doprinosimo razvoju turizma, a raznim manifestacijama, izložbama, književnim večerima i revijama obogaćujemo kulturnu ponudu našeg grada.  Izdvajamo najznačajnije: Izložba u Etnografskom muzeju u Beogradu, Muzeju Republike Srpske u Banjaluci, Izložba u Kajzerslauternu u Njemačkoj, Sajam nevladinih organizacija u Banjaluci, Izložba peškira u Muzeju Republike Srpske pod nazivom „Darci za uspomenu i dugo sjećanje“, Sabor tkalja u Donjem Dubcu – Dragačevo, Božićni bazar u Beogradu u organizaciji NJKV princeze Katarine Karađorđević, EXPO Sajam u Šangaju, revija „Ljeto u plavom vezu“, revija „Plavi vez na bijelom“, revija „Zlatne ruke zlatom vezu“, revija bijelih haljina i svečanih haljina povodom 25.godina rada, Sajam turizma u Banjaluci, Izložba rukotvorina povodom Kočićevog zbora, izložba povodom Regionalne konferencije o ženskom preduzetništvu u Mariboru, Izložba na festivalu Beogradski Manifest u Beogradu, Izložba u Višegradu u sklopu manifestacije „Zlatne ruke Podrinja“, revija kardigana u Staklencu i mnoge druge.

Osim toga, u izradi i pakovanju rukotvorina, primjenjujemo ekološki pristup upotrebom prirodnih materijala u tu svrhu čime doprinosimo očuvanju okoline.

Nakon što nam je grad dodijelio prostorije u Hvarskoj ulici br. 1 rodila se ideja o Etno kući Duga. Osnovni koncept Etno kuće jeste da bude otvorena prema svojim posjetiocima koji će moći da pogledaju video i praktične prezentacije različitih tehnika izrade rukotvorina, saznaju istorijske činjenice i karakteristike krajeva sa kojih potiču, ali i da saznaju sve što ih zanima o našoj narodnoj umjetnosti. Osim toga, u Etno kući će, za sve zainteresovane biti organizovane različite vrste radionica iz narodne i primijenjene umjetnosti,  izložbe, seminari, kursevi, edukacije mladih, književne večeri itd.

S obzirom da je prostoru potrebna adaptacija Duga je prodajom svojih rukotvorina dobila podršku na donatorskoj večeri organizovanoj njoj u čast, 2018. godine, pod nazivom „Obnovimo Dugu“ čiji je pokrovitelj bio g-din Milan Radović.

Svih godina našeg postojanja, mediji su bili naša velika podrška i prijatelji, prenoseći i uvrštavajući u svoje programske šeme emisije i priloge sa temama o humanosti, tradiciji, kulturi i umjetnosti i na taj način doprinijeli objektivnom obavještavanju građana o aktivnosti Duge. O tome svjedoči veliki broj tv emisija, priloga, novinskih članaka u štampanim novinama i internet portalima. Upravljanje Dugom je demokratično i sprovodi se kroz organe upravljanja: Skupštinu, Upravni odbor, Nadzorni odbor, što je i predviđeno Statutom. Naš rad je javan, transparentan i volonterski, sa uloženih više od 200 hiljada volonterskih sati.

 

Prvi stručni tim Duge (s desna na lijevo): Gospova Miličević - socijalni radnik, Galina Marjanović - defektolog, Dijana Đurić - klinički psiholog, Mileva Vuković - psiholog, Milijana Savić - neuropsihijatar, Milena Dojder Trbojević - dipl.socijalni radnik
Početak radne rehabilitacije, osnovna škola Ivan Goran Kovačić Banja Luka
Prve Dugine prostorije - kuća Krstanovića
Posjeta ranjenoj djeci u KC Paprikovac (s desna na lijevo): Biljana Sandalj, Snježana Barašin, Zora Dragičević, Smilja Stević, Dragica Božinović, Mira Zvonar, Galina Marjanović
Posjeta ranjenim ženama u ZTC "Miroslav Zotović" (s desna na lijevo): Smilja Stević, Galina Marjanović, Persida Seka Valentić, Mileva Vuković
Dugina Krsna slava Sv.mučenice Ljubav, Vjera, Nada i majka im Sofija, posljednja posjeta velikog humaniste oca Dionisija Kalargirosa, 2015. godina
Pijukanje, projekat „Božić djeci“ u okviru manifestacije Grada „Zimska čarolija“, 2018. godina
Nekoliko članica Kluba mladih „Duga“ (s desna na lijevo): Milica Spremo, Dajana Marčeta, Sanja Ljuboja, Jelena Vulin, Tanja Kekić, Marina Palija
Učešće na Vaskršnjem bazaru na poziv NJKV Princeze Katarine Karađorđević, hotel  Hayat u Beogradu (s desna na lijevo): Galina Marjanović, NJKV princeza Katarina Karađorđević, Ljiljana Stanar, Desa Turkić
Revija odjevnih predmeta sa Zmijanjskim vezom „Plavi vez u bijelom“, 2014. godina
Projekat „ Škola Zmijanjskog veza“, saradnja sa Muzejom RS, 2014. godina
Revija svečanih haljina povodom obilježavanja jubileja Duge „25 godina humanosti“