Jelena Vidović

Jelena Vidović rođena je u Banja Luci, gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje. U Beogradu upisuje Fakultet primenjenih umetnosti i dizajna. Diplomira 2004. godine na odsijeku za dizajn tekstila. Vraća se u Banja Luku i nastavlja sa izložbama i aktivnostima iz oblasti tekstila i kostimografije.

Od januara 2008. godine zaposlena je u Narodnom pozorištu Republike Srpske kao kostimograf.

Realizovala je preko 50 kostimografija za pozorište i film za koje je višestruko nagađivana u zemlji i inostranstvu.

Od 2005. godine članica je Humanitarnog udruženja žena Duga. Sa Dugom se povezala odmah nakon povratka u Banjaluku jer je prepoznala njihov entuzijazam, rad i želju da sačuvaju tradicionalne vrijednosti, kroz edukaciju iz oblasti tradicionalnih tehnika veza i tkanja.

Nakon što je bila edukator na kursevima umjetničkog tkanja tapiserija, štof tkanja, etno tkanja sa dvije i četiri nite, kroz koje su prošle mnoge polaznice, saradnja se nastavila kroz niz humanitarnih modnih revija koje je HUŽ Duga organizovalo. Posao je obavljala volonterski, a sav prihod je isao u humanitarne svrhe.

Posebno bismo izdvojili dvije modne revije. Prva je organizovana 2010. godine u Muzeju Republike Srpske i to je bila humanitarna revija odjevnih predmeta inspirisanih ženskim gradskim banjalučkim nošnjama iz doba Vrbaske banovine „Zlatne ruke zlatom vezu“. Svi detalji koji su preneseni sa originalnih libada izloženih u Muzeju RS bilo kao detalji, a neki i kao replike i primjenjeni u modernom odjevanju večernjeg stila primjereni su za svečane prilike poput Svetosavke akademije i akademija povodom drugih svečanosti. Druga revija održana je u Banskom dvoru povodom obilježavanja 25 godina postojanja i rada Duge. Revija se sastojala od svečanih haljina od brokata i taft svile  sa detaljima ukrasnih modnih traka ručno prišivenih u prepoznatljivoj ornamentici. Ova revija je takođe imala humanitarni karakter jer je sav prihod od prodaje haljina bio namijenjem za podršku akciji „Pobijedimo Laforu“.

Duga je divan primjer kako se na najbolji način može sačuvati tradicija od zaborava, jer se njeni proizvodi konstantno mijenjaju, modernizuju i prilagođavaju savremenom tržistu i time ne gube na aktuelnosti. Raspon proizvoda je veliki i kreće se od garderobe, tradicionalne i savremene, do mnogih drugih primjera primjenjene umjetnosti.

Dugin značaj za kulturu Republike Srpske je neprocjenjiv.